258. - novembar 2016.

Pogled u izdanje
Kako apoteka razvija uslužnu delatnost

Oni koji prate razvoj farmaceutske delatnosti, pogotovo apotekarske prakse, već dobro znaju da savremena farmaceutska praksa podrazumeva strategiju zasnovanu na kvalitetu usluga, pozitivnim finansijskim rezultatima i negovanju društvenih vrednosti, gde je fokus stavljen na brigu o pacijentu. To su i preporuke Dobre apotekarske prakse, zlatnog standarda u apotekarskoj delatnosti. Važno je da zdravstvena ustanova ima dobru profesionalnu i poslovnu strategiju u skladu sa zakonima,propisima, standardima i smernicama, ali da li će zdravstvena ustanova biti uspešna i pozitivno prepoznata od strane pacijenata zavisi pre svega od zaposlenih i njihovih kompetencija, kao i poštovanja pomenutih propisa i standarda. Kao dobru ilustraciju pomenutog imam jedan primer iz ličnog iskustva koje sam nedavno imala kao pacijent koji je došao da podigne antibiotski sirup za dete u jednu apoteku. Stojim ispred recepture sa detetom koje u tom trenutku ima visoku temperaturu,a sa druge strane recepture neljubazno izviruje glava koleginice koja kaže «Šta ste trebali?» Predajem joj zdravstvenu knjižicu i recept i onda čekamo i čekamo, bez objašnjenja šta se dešava, i čekamo, da bi nakon nekog vremena ona rekla da nam se ne slaže broj na receptu i knjižici i da idem ponovo kod lekara da isprave grešku. Objašnjavam da dete ima temperaturu i da ne mogu ponovo da idem kod lekara i zamolim je da onda kupim taj sirup. Nakon rastvaranja sirupa ona ga, mogu slobodno reći, izbacuje kroz rupu u staklenom delu recepture bez i jedne reči, objašnjenja kako da koristim lek, kako da čuvam rastvoren antibiotski sirup, ništa. Ja je na kraju pitam koliko dugo da koristim lek, a ona kaže « Pa dok ne potrošite bočicu!». I tu se završava moje iskustvo sa pruženom «uslugom» farmaceuta u toj apoteci. Zamislite istu situaciju da je lek izdat nekom ko nije farmaceut (koleginica nije znala da sam i ja farmaceut), lek bi možda čuvali na sobnoj temperaturi pa bi dejstvo antibiotika bilo neadekvatno, možda ne bi znali kako da odmere dozu, šta ako se deo sirupa prospe prilikom pokušaja da date detetu,pa ponovo odmeravate dozu, onda će se bočica potrošiti brže nego što je lekar propisao, pa uputstvo da pijete sirup dok ne potrošite bočicu nije dobro itd. Srećom pa ima koleginica u apotekama koje mnogo bolje pružaju farmaceutsku uslugu pa ću radije otići kod njih, ne gledajući na cene lekova, popuste i sl. Upravo o važnosti zadovoljstva pacijenta uslugom govori tekst «Apoteka kao uslužni sistem» u okviru naše stalne rubrike, farmaceutski menadžment, koja ima izuzetnu popularnost,zahvaljujući aktuelnosti i kvalitetu tekstova našeg autora Igora Lazarevića. Između ostalog u tekstu se ističe podatak da je nezadovoljan kupac u preko 90% slučajeva izgubljen kupac, a da će svoje nezadovoljstvo preneti na barem 20 ljudi. Lojalnost kupca je u proseku vrednija 10 puta od jedne kupovine kupca, a privlačenje novog kupca je pet puta skuplje nego zadržavanje postojećeg. Iz tog razloga je važno da apoteka gradi konkurentsku prednost koja je zasnovana na uslugama, a farmaceuti ponaosob da razvijaju lične i profesionalne kompetencije jer u godinama koje slede to će biti ključ uspešnog poslovanja.
Glavna i odgovorna urednica
Estela Gaković Ranisavljević